Maslina i maslinovo ulje

Maslina, Olea europaea, jedna je od najstarijih sredozemnih kultura i, budući da raste na drvu, riječ je o voćki. Plod masline razvija se od proljeća tijekom cijeloga ljeta i jeseni, a sasvim sazrijevaju pred zimu. Sorte maslina se dijele na uljne i stolne. One stolne imaju krupniji plod i konzumiraju se samostalno ili uz jelo, a mogu se konzervirati, sušiti, usoliti, puniti, a na Braču se čak od crnih maslina pravi i liker. Uljne masline su sitnije i od njih se proizvode cijenjena maslinova ulja, a sorte koje nalazimo u Hrvatskoj su im zbilja brojne – od istarskih bjelica, kvarnerskih i dalmatinskih oblica do lastovki na krajnjem jugu. Količina ulja u maslini može se vidjeti i golim okom, tako što je boja masline tada jaka.

Djevičansko i ekstra djevičansko maslinovo ulje nazivi su za ulja s niskim udjelom masnih kiselina, do dva posto. Najviše se cijeni ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva od prvog prešanja plodova masline.

Blagodati maslinova ulja

Najveći svjetski konzumenti maslinova ulja na svijetu su Grci, Talijani i Španjolci, a statistike kažu da po osobi godišnje potroše između deset i dvadeset litara ovog sredozemnog eliksira. Hrvatska, za koju se kaže da proizvodi najbolja maslinova ulja na svijetu, u prosjeku godišnje ne potroši niti dvije litre po stanovniku.

Mediteranski tip prehrane zasnovan je na maslinovu ulju i smatra se da je ono zaslužno za prevenciju brojnih oboljenja krvožilnog sustava, probavnog trakta, pa i karcinoma. I u prošlosti se znalo da je maslinovo ulje puno više od skromnog sastojka za jelo – koristilo se za liječenje opeklina, ubode kukaca i ublažavanje problema sa želucem.

Simbolika masline

Maslina je pravi simbol Mediterana, ona ima prehrambenu vrijednost, ona se koristi kao lijek, ali ujedno ima i estetsku funkciju jer se lijepo uklapa u pejzažnu arhitekturu privatnih posjeda i ugostiteljskih objekata. Maslinova grana od davnina je simbol mira, simbol snage, otpornosti i vjernosti, a čestim je umjetničkim motivom još od doba antike.